Skip to content Skip to footer

Dosije „Dundee“ – Slučaj Namibija

Jedan od najsloženijih i najkontroverznijih slučajeva u međunarodnom portfoliju kompanije Dundee Precious Metals (DPM) nalazi se u Tsumebu, Namibija. Ovaj slučaj je posebno značajan jer na jednom mestu objedinjuje gotovo sve ključne elemente savremenih rudarskih sporova: upravljanje toksičnim supstancama, zdravlje ljudi, bezbednost radnika, društveni konflikt.

Pogon za preradu bakra: Tsumeb

Kompanija Dundee Precious Metals je 2010. godine preuzela topionicu bakra u Tsumebu. Ovaj pogon se u stručnoj i javnoj literaturi često navodi kao jedan od retkih u Africi koji može da prerađuje bakarne koncentrate sa izuzetno visokim sadržajem arsenaUpravo ta tehnološka specifičnost postavila je Tsumeb u centar pažnje međunarodnih organizacija civilnog društva, naročito CEE Bankwatch Network, koja godinama prati tokove koncentrata, emisije i posledice po lokalno okruženje.

🔗 Bankwatch – Dirty Precious Metals: Dumping European Toxic Waste in Tsumeb, Namibia (2016)

Prema Bankwatch analizama, značajan deo bakarnog koncentrata koji je godinama prerađivan u Tsumebu poticao je iz rudnika Chelopech u Bugarskoj, koji je takođe u vlasništvu DPM-a. Ti koncentrati se u stručnoj javnosti opisuju kao izuzetno bogati arsenom, što ih čini tehnološki zahtevnim, ali i visokorizičnim po zdravlje ljudi i životnu sredinu.

Arsen je, prema Svetskoj zdravstvenoj organizaciji, dokazani kancerogen, povezan sa povećanim rizikom od raka pluća i bešike pri dugotrajnoj izloženosti. Upravo zato su emisije, prašina, jalovište i voda u Tsumebu dugoročno u fokusu javnosti. Bankwatch ukazuje na model u kojem se najtoksičniji deo procesa, koga čini prerada i upravljanje arsen-sadržajnim otpadom odvija u Namibiji, dok se finansijski efekti eksploatacije ostvaruju u drugim jurisdikcijama.

🔗 Bankwatch – profil kompanije DPM


Zdravlje ljudi – “sukob interpretacija”

U periodu 2015–2017, Bankwatch je objavio više tekstova u kojima se navodi da su zdravstveni testovi (uključujući analize urina sprovedene između 2011. i 2013.) pokazali široko rasprostranjenu izloženost arsenu iznad bezbednih nivoa, kako kod radnika, tako i kod dela stanovništva u okolini topionice.

🔗 Bankwatch – Health reports confirmed widespread over-exposure to toxic arsenic at Tsumeb smelter (2015)

🔗 Bankwatch – Exporting toxic pollution from Europe to Namibia

Kompanija je ove tvrdnje odbacila, navodeći da ne postoji dokaz o sistemskoj zdravstvenoj opasnosti i da su nalazi pogrešno interpretirani.

U Draft ESIA izveštaju iz 2017. godine, izrađenom u okviru formalne procene uticaja na životnu sredinu i zdravlje, navodi se da su prosečne koncentracije arsena kod stanovnika uglavnom ispod određenih profesionalnih pragova, ali se istovremeno priznaje postojanje izolovanih slučajeva povišenih vrednosti u pojedinim delovima grada, što može ukazivati na putanje izlaganja putem prašine i zemljišta.

🔗 Draft ESIA Report – Tsumeb Smelter (SLR Consulting, 2017)

Izveštaj takođe potvrđuje da je arsen do 2017. godine bio i komercijalno obrađivan u posebnom postrojenju, koje je kasnije dekomisionirano, uz napomenu da dugoročni rizici zavise od pravilnog upravljanja opasnim otpadom. Drugim rečima: postoji neslaganje oko razmera rizika, ali ne i oko činjenice da je arsen centralno pitanje ovog pogona.

Lokalna zajednica: problem koji i dalje traje

Da Tsumeb nije zatvorena priča potvrđuju i lokalni mediji. Početkom 2025. godine, portal Observer24 izvestio je da stanovnici Tsumeba i dalje izražavaju zabrinutost zbog arsena, industrijske prašine i emisija, koje povezuju sa dugogodišnjim radom topionice.

🔗 Observer24 – GRN mum on arsenic contamination in Tsumeb (2025)

U tekstovima se pominje i nezadovoljstvo zbog nedostatka jasnog odgovora države, kao i strah da dugoročne posledice po zdravlje ljudi i poljoprivredu nisu adekvatno sagledane.

Bezbednost radnika

Pored pitanja arsena i životne sredine, Tsumeb nosi i ozbiljan teret kada je reč o bezbednosti na radu. U novembru 2020. godine, sama DPM je javno potvrdila da je radnik poginuo tokom održavanja postrojenja za preradu otpada u topionici.

🔗 DPM – Reports Fatality at the Tsumeb Smelter in Namibia (20.11.2020)

O ovom događaju izvestili su i namibijski mediji:

🔗 The Namibian – Fatal accident at Tsumeb copper smelter:

Tri godine kasnije, u avgustu 2023, lokalni medij New Era Live objavio je da je 23 radnika iz topionice u Tsumebu hospitalizovano zbog trovanja.

🔗 New Era Live – Microwave lands 23 Dundee workers in hospital (23.08.2023)

U tekstu se navode sumnje dela javnosti da je incident povezan sa kontaminiranom vodom, potencijalno u vezi sa jalovištem u kome ima arsena, uz napomenu da su pomenuta i alternativna objašnjenja zdravstvenih vlasti. Ono što je nesporno jeste da su radnici završili u bolnici, a da je poverenje zajednice dodatno narušeno.

Zašto je slučaj Namibije važan za Srbiju

Slučaj Tsumeb nije izolovana epizoda. Tsumeb nije samo priča o Namibiji. To je studija slučaja. I ozbiljno upozorenje. Ako se u jednoj zemlji godinama vode sporovi oko arsena, zdravlja ljudi, upravljanja opasnim otpadom i bezbednosti radnika, to nije „izolovan incident“ niti „nesporazum u komunikaciji“. To je obrazac ponašanja koji se ponavlja. A obrasci su upravo ono na osnovu čega se procenjuje rizik.

U takvim okolnostima, javnost ima puno pravo da pita, zašto je država otvorila vrata kompaniji čiji su projekti u drugim zemljama pod stalnim nadzorom institucija i sudova, praćeni ozbiljnim društvenim sporovima. 

❓ Da li ćemo u Srbiji reagovati na vreme – ili ćemo učiti iz posledica?

Leave a comment